Bit ću političar u gumenim čizmama, a platu ću donirati


 

Kandidat za predsjednika RS-a na predstojećim izborima u BiH Jusuf Arifagić (NBL) kazao je  da namjerava biti političar u gumenim čizmama te da politiku neće voditi iz kabineta kao većina političara u BiH.

“Budite sigurni da ću hodati po bosanskim selima i poljima. Meni ne treba plata političara. Taj novac ću dati nekoj djeci da se školuju ili finansirati javne kuhinje”, naveo je naš sagovornik.

Inače, Arifagić je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih farmera koji je, kako kaže, brojna pozitivna iskustva Norveške prenio u poljoprivredni sektor BiH.

Arifagić je govorio i o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH, kao i mogućnostima da SDP i SDA podrže njegovu kandidaturu. Iznio je i svoje planove i strategiju, osvrnuo se na stanje bh. dijaspore, te otvoreno govorio o ucjenama i drugim problemima sa kojima se suočavaju privrednici u BiH.

 

Kako su građani reagovali na vašu kandidaturu, a kako druge stranke koje će imati svoje kandidate, konkretno SDP i SDA?

Ovdje možemo pričati o dvije grupe građana: oni koji žive u BiH i u mom Kozarcu su reagovali vrlo pozitivno. Ljudi su zadovoljni da po prvi put u izbornoj kampanji učestvuje čovjek koji 365 dana živi na prostoru RS-a i dijeli sudbinu građana i povratnika. Dakle, neko ko neće dolaziti u Banju Luku po svoju platu i vratiti se u svoj stan u Sarajevu.

Još pozitivnije su reagovali naši ljudi u dijaspori. S njima aktivno radim posljednjih deset godina i  poznajem njihovu problematiku. Mi još uvijek nemamo zakon o našoj dijaspori, već se sve svodi na platforme i strategije.

Moja je poruka jasna: u politiku nisam ušao jer mi treba novca ili bilo čega drugog. U životu sam zaradio dovoljno. Ako kažem da ću biti političar u gumenim čizmama, budite sigurni da ću hodati po bosanskim selima i poljima. Meni ne treba plata političara. Taj novac ću dati nekoj djeci da se školuju ili finansirati javne kuhinje.

Ako mi neko želi nešto osporiti, neka pokuša. Ali ne može mi osporiti da svakog dana aktivno radim i borim se za bolje stanje u BiH.

Ovo će možda zvučati arogantno, ali bit ću otvoren. Ako SDP i SDA istinski žele državu Bosnu i Hercegovinu, onda najpametnija stvar koju mogu uraditi jeste podržati me za predsjednika RS. Tako će podržati čovjeka koji dijeli sudbinu povratnika u RS-u, koji je preživio tri logora, koji je živio u izbjeglištvu i ciljano se vratio u svoju domovinu.

Ako sam već toliko uradio za povratnike u svom Kozarcu, onda taj isti model sigurno mogu primijeniti na RS, ali i šire. Obećavam ljudima da ću uraditi sve što je u mojoj moći da se stanje na terenu popravi.

 

Šta su vaši osnovni ciljevi i kako planirate postići ono što ste zacrtali?

S obzirom da se kroz svoj biznis uglavnom bavim poljoprivredom i da je moj povratak u BiH rezultirao saradnjom sa ljudima iz sektora poljoprivrede iz Norveške, sva ta iskustva sam donio u BiH. Dakle, cilj je unaprijediti poljoprivredu.

S druge strane, jedan od prioriteta mi je baviti se izbjegličkom problematikom. Pojedini ljudi su se vratili u BiH na svoja ognjišta, ali su opet napustili BiH i pokušali naći utočište u zapadnim zemljama. Šta su glavni razlozi? Nije bilo radnih mjesta, ni održivog povratka. To su problemi svakog povratnika. Mi moramo aktivno raditi na stvaranju održivog povratka.

Ono što je najbitnije jeste da ne razdvajamo povratnike na Bošnjake, Srbe i Hrvate. Problematika svih povratnika je identična. Nijedna politika do sada nije uradila gotovo ništa na toj ekonomskoj obnovi, a mislim i da su vjerske zajednice vrlo malo radile na duhovnoj obnovi ljudi.

Ljudima treba pomoći da imaju barem ono osnovno u svakom mjestu. Dakle, da u lokalnoj zajednici imaju ono što im je potrebno za jedan normalan život.

Lijepe riječi velikih centara moći jednom povratniku ne znače ništa. Od verbalnih sukoba na TV emisijama se ne živi. Ono što želim postići jeste stvoriti ljudima ekonomske pretpostavke za normalan život.

BiH ima ozbiljne probleme. Od Kupresa do Grahova imamo pusta i prazna prostranstva. Tako je i u Posavini. Mnogi dijelovi RS-a su također pusti. Hoću reći da pitanje povratka ljudi na svoja ognjišta nije završeno. Ako se tome ne posvetimo, imat ćemo hiljade pustih bosanskohercegovačkih sela. Ukoliko sela u BiH ne budu živjela, to će imati veliki ekonomski uticaj i na gradove.

 

Iz realnog sektora ulazite u politiku. Šta biste promijenili u pristupu građanima, rješavanju problema…?

Ključno što trebamo promijeniti jeste da svaki političar konačno bude u službi svakog stanovnika u BiH. Ako se neko iz bilo kojeg drugog razloga kandiduje, onda je on za mene nebitan. Svako ko se želi baviti politikom, treba polagati račune biračima, a ne svom stranačkom lideru. Građani na narednim izborima trebaju birati, a ne glasati. Moraju se raspitati da li određeni ljudi koji se kandiduju imaju potrebno obrazovanje ili su ga kupili, jesu li sposobni, kakve rezultate imaju iza sebe itd.

Politiku moramo približiti običnim ljudima i vlast dati običnim ljudima. Trebaju nam jake mjesne zajednice, sa kojima ćemo imati i jake općine. Sa takvim lokalnim zajednicama možemo imati i jaku državu. Po bilo koje rješenje građani ne idu u velike centre moći. Sarajevo, Mostar i Banja Luka ne mogu rješavati sve probleme u BiH.

Moramo imati kvalitetno školstvo i zdravstvo. Svjetske demokratije vrše decentralizaciju poreskog sistema. Najveći dio kolača ostaje upravo lokalnim zajednicama. Od 100 KM prikupljenog poreza u BiH, 80 posto treba ostajati u općini i služiti onima koji su taj porez i platili. Mi sada imamo složenu državu, a potrebna nam je jedna funkcionalna država.

BiH ima glomaznu administraciju koja iz godine u godinu raste. Mnogi trebaju izaći iz kancelarija i prihvatiti se neobrađene bosanskohercegovačke zemlje i realnog sektora. Po meni, tada će nam uspjeh biti zagarantovan.

Naše najbolje studente moramo zadržati unutar granica BiH. Ne treba pitati za cijenu. To su umovi koji će graditi ovu zemlju.

 

Osim što šalje novac koji je veoma značajan za građane BiH, kako dijaspora može konkretno djelovati u BiH i imati svoj glas?

Mislim da Bosni i Hercegovini konačno treba i Zakon o dijaspori. Imamo dva miliona ljudi u inostranstvu koji ne znaju svoj status. Ne možemo sebi dopustiti luksuz da dva miliona vrlo obrazovanih ljudi i iznimno ekonomski sposobnih ljudi izgubi svoj doticaj sa BiH.

To je jedno blago koje mnoge zemlje svijeta priželjkuju. To je bogatstvo koje osim BiH jedino još možda ima Irska.

Dijaspora je zapravo napravila modernu i prosperitetnu Irsku i ja sam siguran da bh. dijaspora može napraviti isto u BiH, zajedno sa našim ljudima koji žive i rade u BiH.

 

Dugo ste u ekonomskim vodama i sami ste prošli i pritiske i ucjene u BiH o kojima ste javno govorili. Kada razgovarate sa poduzetnicima u BiH, šta je ono što su njihovi najveći problemi?

Problemi su pritisci koje poduzetnici trpe. Ako neko želi da investira novac on dolazi u sredinu u kojoj neko drugi dominira i vlada. Tu su i drugi problemi, kao što je neizgrađena infrastruktura.

Problem je što resurse ove zemlje koriste podobni ljudi iz različitih političkih oligarhija. BiH je bogata vodama, neobrađenim zemljištem i šumama. To trenutno ne služi dobrobiti svih građana.

Svi problemi koje BiH ima ne mogu biti riješeni iz pojedinih kabineta niti održavanjem konferencija za štampu, dok rade klima uređaji, a napolju je 35 stepeni. Mi moramo hodati našim bosanskim selima i gradovima i uvidjeti šta su stvarni problemi građana.

BiH još uvijek ima veliki problem sa nezaposlenošću. Mi trebamo biti svjesni da imamo pola miliona nezaposlenih.

Ono što je od ključne važnosti za BiH u narednom periodu jeste zakonska regulativa na osnovu koje možemo krenuti u obračun sa korupcijom. Ako se to ne desi, nas definitivno neće biti. Nikada više nismo bili ugroženi. Nikada u posljednjih 500 godina nismo imali više države, ali opet ne znamo kako se država vodi.

Ljudi koji vuku svoje naslijeđe iz rata su privatizovali ovu državu i vladaju njenim resursima. Deset posto ljudi u BiH kontroliše sve procese, a tri i pol miliona ljudi hodaju napaćeni. Rješenje je vratiti vlast narodu.

Ukoliko budem izabran na funckiju, obilazit ću sve ljude. Svi mi pripadamo istoj zemlji, nosimo isti genetski kod. Radit ću aktivno i tražiti pomoć svih ljudi u BiH i dijaspori kako bismo rješavali probleme.

 

www.fokus.ba